Bazga – Prirodni lijek protiv mnogih oboljenja

Bazga, odnosno zova je jako poznata ljekovita biljka naših krajeva. Zova dolazi iz porodice Caprifoliaccae, a u narodu je poznata i kao Bazga, i kao Zova.

Latinski naziv za ovu ljekovitu biljku je Sambucus nigra.

Bazga raste samonikla na rubovima šuma, uz plotove, ograde i živice u naseljima, na zapuštenim i neobrađenim mjestima i uz potoke gdje ima dosta vlage.

Još iz vremena Hipokrata ova biljka je bila tražen prirodni lijek, za koji se znalo da djeluje. Njezina ljekovita svojstva pomažu ljudima u liječenju raznih upala, probavnih tegoba, reumatoidnih oboljenja i astme. Bazga će pomoći u čišćenju organizma, izbacivanjem toksina kroz znoj, jer ona potiče na znojenje.

Radi se o biljci koja ima oko 4 m visok, stablu sličan grm, čije šuplje grane, drvenaste, ispunjene bijelom, mekanom, spužvastom srčikom, imaju nasuprotno izrasle neparno peraste listove, sastavljene od po 3, 5 ili 7 jajolikih, šiljastih lisaka nazubljenih rubova.

Bazgu beremo: 

Lišće, kora i korijen u proljeće, cvijet u lipnju, dok se nije posve rascvao, a bobice potkraj ljeta, kad dozriju. Sivi vanjski bradavičasti sloj kore ostruže se prije upotrebe i baci, a upotrebljava se samo onaj unutarnji, zeleni. Cvijet se bere za toplih i suhih dana. Cijeli cvijet se objesi na konop ili razastru na papir na toplom mjestu ili na propuhu, da bi se što brže osušile i ostale žuto-bijele. Ako cvijet poprimi smeđu boju, ili uopće potamni, valja ga baciti jer nije za upotrebu.

Poznato je da su cvjetovi bazge iznimno bogati glikozidima, taninima, flavonoidima, karotenima, rutinom i vitaminom C, a bobice ove biljke u sebi kriju alkaloide, karotene, tanine, organske kiseline i vitamine A, B i C. Sve su to sastojci koji nam pomažu protiv određenih tegoba.

Pretpostavlja se da su flavonoidi, koji su inače jako dobri antioksidansi koji štite naše stanice od oštećenja, sadržani u bazgi najviše odgovorni za većinu njezinih ljekovitih svojstava. Zbog toga se bazga koristi u liječenju degenerativnih bolesti i kao prevencija karcinoma.

Dobra je i protiv gripe i prehlade, jer jača imunitet. Osim toga, bazga ima antivirusno i antimikrobno djelovanje.

Za liječenje gripe i prehlade možete koristiti i ekstrakt bazge koji možete kupiti u trgovinama zdrave hrane i biljnim ljekarnama.

Bazga je korisna kod astme i upale dišnih putova, jer olakšava disanje i pomaže kod iskašljavanja.

U proljeće cvijet bazge možete koristiti kao sredstvo protiv peludnih alergija.

Jednostavan prirodni lijek za grlo

Zimi, često imamo problema s upalom grla. Umjesto uzimanja lijekova, koji smanjuju prirodni imunitet organizma, uzmite ovo sredstvo, koje je lako pripremiti.

Priprema: 

U jednu staklenu teglicu složititi kriške limuna, med i đumbir, koji je takodje narezan u kriške. Zatvoriti teglu i staviti u hladnjak gdje će se formirati žele.

Korištenje: 

Uzeti supenu kašiku želea, staviti u šalicu i preliti kipućom vodom. Čaj je gotov.

Smjesa se može držati u hladnjaku 2-3 mjeseca. Jednostavan, a djelotvoran lijek protiv grlobolje. 

Bijeli luk

Jedete li sirov češnjak dva puta sedmično, mogli biste gotovo prepoloviti rizik od razvoja raka pluća, pokazuje nova studija.

Studija provedena u Kini pokazuje da odrasle osobe koje redovito konzumiraju sirov češnjak imaju 44 posto manje izgleda dobiti rak pluća.

Čak i kad su znanstvenici uzeli u obzir u pušenje – najveći pojedinačni uzročnik raka pluća – uočili su da češnjak još uvijek smanjuje opasnost za nekih 30 posto.

Pušenje uzrokuje najmanje 80 posto slučajeva raka pluća, a pet godina nakon dijagnoze preživljavanje je manje od 10 posto.

Obrana i od drugih zloćudnih bolesti

Prethodne su studije pokazale da češnjak može zaštititi pluća od raznih problema, a služi i kao obrana od drugih zloćudnih bolesti, kao što je rak debelog crijeva. Tako je jedna studija provedena na Sveučilištu u Južnoj Australiji pokazala da češnjak može srezati rizik od tumora debelog crijeva gotovo za trećinu.

U najnovijem istraživanju znanstvenici iz kineskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti proučavali su podatke 1.424 pacijenata oboljelih od raka pluća i 4.500 zdravih odraslih osoba. Svaki od njih je ispunio upitnik o prehrambenim navikama i načinu života, uključujući i koliko često konzumiraju češnjak i puše li.

Ključni alicin

Rezultati objavljeni u časopisu Cancer Prevention pokazuju da su oni koji su jeli sirov češnjak najmanje dva puta tjedno imali znatno manju vjerojatnost da će dobiti rak pluća, čak i ako su pušili ili su bili izloženi isparavanju ulja za kuhanje, što se smatra još jednim okidačem za bolest.

Nije jasno ima li i kuhani češnjak isti zaštitni učinak. No, prethodna istraživanja pokazuju da se ključni sastojak češnjaka alicin ispušta kad se češanj zdrobi ili nasjecka. Alicin djeluje kao antioksidans jer smanjuje štetu od slobodnih radikala. 

Kelj je namirnica koja čisti organizam, štiti od raka i čuva srce i kosti

Želite li zdravlje, ne možete izbjegavati zeleno lisnato povrće, a kelj je jedno od najhranljivijih. On je dobar izvor kalcija, magnezija, vitamina K, vitamina A, vitamina C, biljnih vlakana, željeza, folne kiseline, aminokiselina, antioksidanta flavonoida i luteina. Lako ga je pripremiti na raznovrsne i ukusne načine. 

Evo zašto je kelj posebno zdrav.

Djeluje protiv upalnih procesa

Zbog viška omega 6 masnih kiselina u ishrani dolazi do upalnih procesa, a naša ishrana je upravo takva da unosimo mnogo više omega 6 nego omega 3 kiselina (preko proizvoda biljnog porijekla i rafiniranih biljnih ulja, kao što su suncokretovo, kukuruzno i šafranovo). Sa druge strane, omega 3 masne kiseline djeluju antiinflamatorno, ublažujući i spriječavajući upale. U samo 100 kalorija kelj sadrži 20-25% preporučenog dnevnog unosa omega 3 masnih kiselina.

Pomaže zdravlje kostiju

Kelj sadrži bolje iskoristiv oblik kalcija nego mliječni proizvodi, a sadrži i veći postotak kalcija po kaloriji nego mlijeko. Kalcij u kelju dolazi u kombinaciji sa magnezijom, koji je neophodan da bi se kalcij iskoristio u organizmu. Kelj je jedan od najboljih izvora vitamina K, a upravo je vitamin K ona katalitička supstanca u metabolizmu koja regulira da li će unešeni kalcij biti raspoređen u kosti, ili će ostati u krvotoku i nataložiti se na neko oštećeno mjesto u krvnim žilama. Zato, redovna konzumacija kelja, i uopćte zelenog lisnatog povrća, uz drastično smanjenu konzumaciju prerađenog šećera i mesa smatra se jednim od najefikasnijih načina sprečavanja osteoporoze.

Deluje preventivno protiv nekoliko vrsta raka

Istraživanja su pokazala da unosom kelja, ne samo da smanjujemo šanse za nastanak, nego pomažemo tijelu da se liječi od 5 vrsta raka – uključujući rak bešike, dojke, debelog crijeva, jajnika i prostate. Preventivna svojstva kelja su povezana sa neobično velikim koncentracijama dvije vrste antioksidanata, karotinoida i flavonoida. Od karotinoida, značajni su lutein i beta karotin, koji imaju antioksidativna svojstva i smanjuju rizik od razvoja katarakte, ateroskleroze i kronične opstruktivne bolesti pluća.

Kelj sadrži preko 45 flavonoida, od kojih su najznačajniji kempferol i kvercetin, također značajni preventivni faktori. Preventivnom djelovanju kelja doprinose glukozalinati, za koje je poznato da imaju preventivno djelovanje protiv nastanka malignih oboljenja. Kada se kelj pojede i svari, ti glukozalinati se u tijelu pretvaraju u supstance koje djeluju antikancerogeno.

Pomaže detoksikaciju organizma

Kelj ima pouzdano utvrđenu ulogu u procesu detoksikacije tijela. Pokazano je da izocijanai (ITC), koji u tijelu nastaju od glukozalinata iz kelja pomažu da se reguliraju detoksikacijske aktivnosti u našim stanicama. Oni ubrzavaju tu aktivnost, a posebno spojevi sa sumporom iz kelja pomažu izbacivanje toksina iz našeg organizma, jer je poznato da ta aktivnost zahtijeva prisustvo sumpora.

Dostupan uvijek

Iako se kelj smatra zimskom biljkom, ima ga tokom cijele godine. U zimu je slađi, ako uvene ili postane smeđ, malo je gorči. Kelj može da se kuha, a može da se jede i sirov ili može da se doda u mikser kada se pravi sok od povrća. Može da se blanšira, kuha, kuha na pari ili prži. U jelima može da zamijeni špinat ili kupus. Možete da ga isjeckate sitno kao peršun i dodate salatama ili supama. Kelj daje boju i specifičan ukus gotovo svakom jelu.